Filozofija

Не постоје подаци о траженом курсу.
План курса:

1. недеља
предавање - Klasična i filozofska hermeneutika
Ovo predavanje će biti posvećeno načelnom određenju pojmova razumevanje i tumačenje kako su oni tematizovani u klasičnoj hermeneutici (koja ovu disciplinu shvata kao metodu), i filozofskoj hermeneutici (koja je shvata kao teoriju).

2. недеља
предавање - Romantičarska hermeneutika, filozofija života i fenomenologija
Nemački filozof H. G. Gadamer je zasnovao jedan od najznačajnijih pravaca u filozofiji XX veka, a to je filozofska hermneutika.Razmatraćemo značenje ovog pojma kao i četiri ključne inspiracije za konstituisanje filozofske hermeneutika, a to su: 1. hermeneutika iz doba romantizma, čiji su najznačajniji nemački predstavnici F. Šlajermaher i F. Šlegel, 2. filozofija života V. Diltaja, 3. Huserlova fenomenologija i 4. Hajdegorova hermeneutika subjekta.

3. недеља
предавање - Istina i/ili metoda
Izložićemo višeznačnost Gadamerovoh pojmova istine i metode, koji su od središnjeg značaja za zasnivanje filozofske hermeneutike. Pokazaćemo zašto on kritikuje shvatanje hermeneutike kao metode, te koji su razlozi za primat pitanja o istini u ovoj filozofskoj disciplini.

4. недеља
предавање - Hermeneutički pojam predrasuda i autoriteta
U odnosu na prosvetiteljsku tradiciju, H. G. Gadamer potpuno drugačije shvata pojmove predrasuda i autoriteta. Nastojaćemo da pokažemo zasnovanost Gadamerove kontroverzne tvrdnje kako predrasude i autoritet igraju pozitivnu ulogu u razumevanju, tumačenju i saznanju.

5. недеља
предавање - Hermeneutički pojam tradicije
U predavanju ćemo izneti razloge u prilog tvrdnje da je tradicija od suštinskog značaja za zasnivanje humanističkih nauka uopšte, a posebno filozofije. Pokazaćemo zašto H. G. Gadamer pojam tradicije ili raznovrsnih tradicija smatra uslovom mogućnosti razumevanja i tumačenja.

6. недеља
предавање - Uslovi i struktura razumevanja i tumačenja
Opisaćemo pojam hermeneutičkog kruga i njegov konstitutivan značaj za opis razumevanja i njegove strukture.

7. недеља
предавање - Pojam autorove namere
Još je Platon smatrao da je zadatak hermeneutike razumevanje onoga šta je pisac hteo da kaže. Kritički ćemo preispitati tri moguća odgovora na pitanje o tome da li je moguće u potpunosti znati skrivene namere onoga šta je pisac nameravao ili nije nameravao da nam saopšti. Prvi odgovor dao je Platon, drugi nemački mislilac iz doba romantizma F. Šlajermaher, a treći H. G. Gadamer.

8. недеља
предавање - Istoričnost razumevanje i princip istorijskog učinka
U ovom predavanju pokazaćemo u čemu se sastoji istoričnost celokupnog razumevanja, njegova ograničenost i konačnost,s jedne strane, i trajnost i učinkovitost (delotvornost), s druge strane. Težićemo da odgovorimo na pitanje šta jedno delo čini i danas aktuelnim i relevantnim.

9. недеља
предавање - Hermeneutički problem primene znanja
Hermeneutika primenjuje znanje na način koji je različit u odnosu na druge humanističke nauke i filozofske discipline. Pojam "primene" u hermeneutici nije tehničkog niti pak instrumentalnog karaktera. On je po mnogo čemu sličan Aristotelovom pojmu praktične mudrosti. Traćemo za odgovorom na pitanje šta sve to spaja hermeneutiku i praktičnu mudrost.

10. недеља
предавање - Suština iskustva i specifičnost hermeneutičkog iskustva
U ovom predavanju težićemo da odredimo složeni pojam iskustva, te da pokažemo u čemu se hermeneutičko iskustvo razlikuje od životnog iskustva i pojma iskustva u prirodnim naukama.

11. недеља
предавање - Jezik, dijalog i hermeneutičko prvenstvo pitanja
Pokazaćemo na koji način Gadamer shvata "jezik" i "govor", te zašto smatra da je jezik univerzalan za delatnost razumevanja i tumačenja. Metoda filozofskog dijaloga, smene pitanja i odgovora, sa prvenstvom pitanja, od suštinskog je značaja za kritičko razumevaje i tumačenje tradicije.

12. недеља
предавање - Problem relativizma u filozofskoj hermeneutici
U ovom predavanju razmotrićemo kriterijume ispravnog razumevanja i Gadamerovu kritiku tih kriterijuma. Kritički ćemo preispitati da li iz toga sledi kako je njegovo filozofsko stanovište rezultira relativizmom u razumevanju i tumačenju.

13. недеља
предавање - Hermeneutika i psihoanaliza
Komparativnom analizom osnovnih karakteristika filozofske hermeneutike i psihoanalize nastojaćemo da pokažemo prednosti i nedostatke ova dva pravca u savremenoj filozofiji.
Литература и извори података:
Општа обавезна литература
H. G. Gadamer, Istina i metoda, Sarajevo, 1978, str. 298-440, 462-528.
H. G. Gadamer, „Klasična i filozofska hermeneutika“, u: Theoria 4/1977, str. 71-91.
Општа допунска литература
R. Bubner, Savremena nemačka filozofija, Beograd, 2001, str. 57-61.
R. Borman, „Dvoznačnost hermeneutičkog iskustva“, u: I-1983, br. 56, str. 429-446.
I. Deretić, “Gadamerov “revolucionarni konzervativizam”, u: Tradicija i integracija. Tradition and Integration, Beograd, 2003, str. 45-53.
J. Grodin, Introduction to philosophical hermeneutics, New Haven [etc.]: Yale University Press, 1994.
M. Govedarica, Filozofija psihoanalize, Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2013.
Hermeneutika. Teorija tumačenja i razumevanja, časopis Delo, Godina XIX, br. 4-5.
Hermeneutika i nauke, u: Gledišta, godina XXXI, br. 3-4 1990.
I. Deretić, „Da li je uopšte moguće adekvatno interpretirati autorovu intenciju?", u: Rrazumevanje tradicije i tradicije razumevanja, Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2013.
Deretić, Irina (1995), "Istoričnost filozofije: Hegel i Gadamer", u: Theoria III, str. 31-45, UDK 930.1:1(091) YU ISSN 0351-274.
Deretić, Irina (1997), "Gadamer kao platoničar?", u: Theoria 4, str. 55-70, UDK 141.131. YU ISSN 0354-5989.
GRONDIN, Jean, Uvod u filozofsku hermeneutiku,Novi Sad: Akademska knjiga, 2010
↑↑↑